Gost emisije Razgovor s razlogom na HRT-u bio je arhitekt i akademik Nikola Bašić, zadarski arhitekt poznat široj javnosti po projektima Morske orgulje i Pozdrav Suncu, ali i po dugogodišnjem radu na urbanističkom planiranju kroz tvrtku Marinaprojekt.
Makarskoj javnosti Bašić je najpoznatiji kao autor projekta Buroline, predstavljenog 2017. godine za mandata tadašnjeg gradonačelnika Tonća Bilića. Projekt je predviđao novu zgradu s postavom Malakološkog muzeja, podzemnu garažu te niz javnih sadržaja poput sanitarnih čvorova za nautičare, ugostiteljskih prostora, vidikovca i instalacije burolina, instrumenta kojim bi upravljala bura. Projekt do danas nažalost nije realiziran.
U razgovoru na HRT-u Bašić je govorio o stanju u hrvatskom prostoru, turizmu i zakonodavnom okviru.
Nikola Bašić upozorio je da Hrvatska ima i estetski i etički problem u upravljanju prostorom. Hrvatska kao društvo očito nije uspjela izgraditi sustav koji može regulirati odnose u prostoru na način da ostvarimo sklad koji priželjkujemo, rekao je.
Govoreći o urbanom razvoju, ocijenio je da su loše prakse proizvele ekspanziju neprepoznatljivih urbanih i periurbanih cjelina, koje nemaju identitet ni organsku povezanost. Posebno je istaknuo nedostatak jasne nacionalne vizije prostora.
Niti jedna politička stranka u Hrvatskoj nema u svom programu ideju o prostoru, ustvrdio je, dodajući da danas prevladava investitorsko planiranje, u kojem koncentracija političke moći i kapitala snažno utječe na oblikovanje prostora.
Osvrnuo se i na prijedloge tzv. Bačićevih zakona, za koje su stručnjaci tražili usporavanje procedure donošenja. Prema njegovim riječima, najveći problem vidi u mogućnosti manipulacije zbog nejasnih i nekonzistentnih definicija u zakonskom pojmovniku.
Najviše se bojim manipulacije. Pojmovnik tog zakona toliko je nekonzistentan da se može tumačiti bilo kako. Primjerice, kad kažeš da je nešto naseljeni otok ili nenaseljen, onda moraš znati što to znači. Znači, mora postojati definicija: naseljeni otok je to i to... Druga stvar je što mi imamo tamo nekih zakučastih pojmovnih definicija, npr. 'građenje koje se ne smatra gradnjom, rekao je.
Bašić je govorio i o turizmu, istaknuvši kako je on duboko integriran u hrvatsko društvo te da bez njega mnoge djelatnosti, pa i arhitektura, ne bi imale isti opseg.
Istodobno se izjasnio protiv ekskluzivnih turističkih zona, naglasivši da hrvatski turistički identitet počiva na prostoru i ljudima, te na modelu integriranom u lokalnu zajednicu.
Upozorio je i na snažan pritisak tržišta nekretnina na prostor. Ako ovim tempom nastavimo, mi ćemo ostati bez zemlje. Dolazimo do točke iz koje se više nećemo moći vratiti i postat ćemo stranci u vlastitoj zemlji, istaknuo je.
Kao mogući smjer rješenja naveo je pametnu politiku koja bi poticala povratak i razvoj obiteljskih gospodarstava, povezivanje poljoprivrede i turizma te očuvanje prostora kao temeljnog resursa budućeg razvoja.