Makarska ove godine obilježava 120 godina organiziranog turizma. Uz veliku obljetnicu nameće se pitanje je li u posljednjih 20 godina načeto i uništeno ono što se stvaralo prvih 100. Pred Gradskim vijećem u srijedu naći će se Prijedlog Odluke o donošenju Plana upravljanja destinacijom, dokumenta koji prvi put pokušava jasno postaviti granice razvoja turizma.
Ovaj plan prvi put jasno poručuje da model rasta bez kontrole ima svoju granicu. Riječ je o potezu koji već sada izaziva pažnju i izvan Makarske, jer otvara niz pitanja koja se godinama izbjegavaju: koliko turizma grad može podnijeti, gdje su granice rasta i tko će snositi cijenu promjene modela.
Dio građana i iznajmljivača u tome vidi nužan korak za očuvanje kvalitete života, dok drugi upozoravaju na ograničenja koja bi mogla utjecati na egzistenciju tisuća ljudi koji žive od turizma. Makarska je među prvim gradovima u Hrvatskoj koji ovakav plan stavljaju pred javnost, čime zapravo otvara raspravu koja uskoro čeka i druge turističke regije.
O novom planu razgovarali smo sa zamjenicom gradonačelnika Antoniom Radić Brkan.
Što je bio ključni motiv za izradu Plana upravljanja destinacijom i zašto upravo sada?
Osim zakonske obveze motiv je jednostavan - brojke su pokazale da smo došli do gornjih granica održivosti. U vršnim danima imamo i do 45 tisuća posjetitelja dnevno u gradu, čak 60 posto svih noćenja događa se u samo dva mjeseca, a uz to imamo oko 10 tisuća ilegalnih kreveta i oko 1700 stanova u kojima nije potekla ni kap vode, što pokazuje da dio prostora više nije u funkciji života, nego nekretninškog biznisa. To stvara snažan pritisak na promet, infrastrukturu, stanovanje i svakodnevni život.
Upravo zato plan upravljanja vidimo kao alat za reakciju prije nego što problemi postanu nepovratni. Ovaj zaokret nije počeo jučer, zadnjih pet godina aktivno radimo na promjeni smjera i zahvaljujem svim dionicima koji su to prepoznali i koji svojim proizvodima, uslugama i pristupom svakodnevno podižu ljestvicu kvalitete i prepoznatljivosti destinacije. Bez suradnje svih dionika nema ni pravog razvoja.
Što ovaj plan konkretno mijenja u odnosu na dosadašnji model razvoja?
Do sada se turizam u velikoj mjeri razvijao kroz potrebe tržišta, a ne sustavno u korist lokalnog stanovništva. Konačni cilj svakog ozbiljnog turističkog razvoja upravo je bolja kvaliteta života domaćih stanovnika, a ovim planom prvi put uvodimo jasan smjer. Dobivamo okvir za upravljanje kapacitetima, zaštitu stanovanja i javnog prostora, smanjivanje sezonskog pritiska i podizanje kvalitete ponude.
Održivost često zvuči apstraktno, ali ovaj plan daje konkretne mjere i jasan smjer. Odustajemo od modela u kojemu turizam raste bez kontrole, jer smo svjesni da destinacije koje pokušavaju biti sve za svakoga na kraju izgube identitet.
Znači li to da Makarska ograničava turizam?
Makarska ne ograničava turizam, nego ga redefinira. Dugo smo bili fokusirani na brojke, a danas znamo da to nije dovoljno. Autentičnost je danas pravi luksuz u turizmu, a autentičnost ne može opstati u uvjetima preopterećenja prostora i nejasno definirane turističke ponude. Zato mijenjamo fokus s količine na kvalitetu i s rasta na ravnotežu.
Makarska danas jasno bira smjer regenerativnog turizma , turizma koji vraća prostoru i zajednici. To znači fokus na ponudu s jasnom selekcijom kvalitete, na poduzetnike i obrtnike koji svojom ponudom stvaraju dodatnu vrijednost destinaciji, fokus na staru jezgru, fokus na izgradnju kvalitetne i konkurentne turističke infrastrukture jer destinacija bez identiteta dugoročno nema vrijednost. Naš cilj nije manje turizma, nego bolji turizam - onaj koji je na korist lokalnoj zajednici i koji dugoročno podiže vrijednost prostora.
Što plan konkretno donosi privatnim iznajmljivačima i kako utječe na budući razvoj smještajnih kapaciteta?
Ovaj plan je usmjeren na podršku domaćinskog smještaja, i to je bio cilj Ministarstva turizma kada je krenulo u izradu Zakona o turizmu, u čiju izradu smo aktivno uključeni i zadovoljni smo jer su usvojeni gotovo svi naši prijedlozi. Cilj je zaštititi legalne i kvalitetne iznajmljivače od nelojalne konkurencije i prekomjerne saturacije tržišta.
Makarska danas ima oko 26 tisuća ležajeva, od čega je gotovo 80 posto u privatnom smještaju. od toga oko 60 posto otpada na komercijalni privatni smještaj, a oko 20 posto na nekomercijalni. Tu vidimo da hoteli i ostali oblici čine tek oko 20 posto ukupnih kapaciteta. Ne treba biti vrsni matematičar za shvatiti koliko je turizam ušao u stambenu strukturu grada.
Plan predviđa alate za upravljanje budućim razvojem, ne ide retroaktivno, ali jasno poručuje da budući razvoj ne može idu samo u smjeru povećanja kapaciteta. Punjenje blagajne od turizma trebalo bi biti nusprodukt toga da smo sve ostalo napravili kako treba - od uređenja grada i javnih prostora do kvalitete ponude i usluge. Stoga ćemo stavljati veći fokus na kvalitetu, predsezonu i posezonu, diferencijaciju ponude, suzbijanje nelojalne konkurencije i izgradnju kvalitetne turističke infrastrukture. Očekujemo i intenzivnije posjete carinske i turističke inspekcije, budući da su sada svi sustavi umreženi kako bi se zaštitili legalni iznajmljivači.
Jedno od ključnih pitanja je i priuštivost stanovanja u Makarskoj. Imamo velik broj stanova koji više nisu u funkciji stanovanja već investicije ili povremenog najma - što mijenja strukturu grada, podiže cijenu stanovanja i, u konačnici, istiskuje stanovništvo. Osnovna svrha stana je da bude dom, a ne apartman. Cilj nam je štititi pravo na stanovanje, jer bez stanovnika nema ni autentične destinacije, a bez autentičnosti ni turizam nema svoju punu svrhu.
Kako plan pristupa jednoj od osjetljivijih tema u Makarskoj - buci i noćnom životu?
Turizam i život grada ne smiju biti u sukobu, nego u ravnoteži. Noćni život je važan dio identiteta svake destinacije i sigurno ga ne želimo izgubiti. S druge strane, moramo biti realni - turizam podrazumijeva život, energiju i veselje, i ne možemo očekivati da grad potpuno utihne.
Cilj plana je postići mjeru kroz jasna pravila, razumne granice i prostor u kojemu i život i turizam mogu funkcionirati zajedno.
Može li se Plan upravljanja destinacijom mijenjati i prilagođavati, ili su jednom postavljeni ciljevi fiksni?
Plan upravljanja nije dokument koji se jednom napiše i završi. On se prati, evaluira i nadograđuje. Otvoreni smo za konstruktivne prijedloge svih dionika, međutim, osnovni ciljevi ostaju jasni i ne mijenjaju se: zaštita prostora, zaštita stanovanja, kvaliteta života i razvoj turizma koji dugoročno koristi zajednici.
Tko ovim planom najviše dobiva, a tko snosi najveće troškove promjene?
Dobivaju građani, prostor i dugoročno turizam kao gospodarska grana. Dobivaju oni poduzetnici i iznajmljivači koji rade kvalitetno, odgovorno, dugoročno i legalno, a gube modeli koji su se temeljili na nekontroliranom rastu, kratkorоčnoj zaradi i izostanku odgovornosti prema prostoru i zajednici.
Ako se plan provede onako kako je zamišljen, kako izgleda Makarska za deset godina?
Makarsku vidim kao uravnoteženu, regenerativnu mediteransku destinaciju koja turizam koristi kao alat za očuvanje prostora, jačanje lokalne zajednice i unapređenje kvalitete života, a ne kao cilj sam po sebi. Vidim grad koji nije izgubio svoj identitet nego ga je kroz turizam dodatno ojačao.
Grad u kojemu ljudi žele živjeti, u kojemu gosti dolaze zbog kvalitete, a ne samo zbog lokacije, i u kojemu javni prostori imaju stvarnu vrijednost - i za život zajednice i za turiste. Turizam ne smije biti cilj sam po sebi; on mora biti rezultat dobro uređenog grada u kojemu ljudi žele živjeti. I to je točno ono za što smo se zauzeli ovim planom.