Odlagalište otpada Karepovac ulazi u završnu fazu rada, a Split se usmjerava na rješavanje vlastitog problema. Gradovi i općine koji su godinama odlagali otpad na Karepovcu dobili su jasan signal da što prije moraju pronaći alternativna rješenja. U Splitu se danas sve češće može čuti stav da bi situacija bila drugačija da je svaka lokalna jedinica na vrijeme rješavala vlastiti otpad.
Na Karepovac se godišnje odlagalo više od 100.000 tona otpada. Split je sudjelovao s oko 50.000 tona, dok su ostali gradovi i općine zajedno dovozili približno jednaku količinu. Upravo ta brojka danas postaje ključni problem jer se kapacitet odlagališta približava kraju. Trenutačno su gradovi i općine upućeni da rješenja traže izvan Splita, s ciljem produljenja vijeka Karepovca za potrebe samog grada.
„Nemamo odlazak koji je određen konkretnim datumom, ali da, razgovara se i čim se dogovori nova lokacija, prestat će se odlagati na Karepovcu“, rekao je Andrija Čaljkušić, vršitelj dužnosti direktora Čistoće.
Dodatni je problem što u nizu lokalnih jedinica sustavno odvajanje otpada još nije zaživjelo. Umjesto smanjenja, količine miješanog komunalnog otpada u nekim su sredinama godinama rasle. Tako je, primjerice, 2020. godine Karepovac od Splita zaprimio više od 60.000 tona miješanog otpada, dok je krajem 2024. ta količina smanjena za oko 10.000 tona. Kaštela su količine smanjila minimalno, Solin tek simbolično, dok su Baška Voda, Tučepi i Podgora u istom razdoblju povećale količine dovezenog otpada.
Općine na Makarskoj rivijeri sada najprije čeka uspostava učinkovitog sustava odvajanja otpada, kakav je već uveden u Makarskoj. Grad Makarska, nakon zatvaranja vlastitog odlagališta prije gotovo dva desetljeća, bio je prisiljen otpad voziti diljem Hrvatske, što je zbog visokih troškova ubrzalo smanjenje količina miješanog otpada.
Temu problema zbrinjavanja otpada komentirao je i načelnik Općine Baška Voda Vjekoslav Radić, istaknuvši da zatvaranje Karepovca mora biti ozbiljno upozorenje svim lokalnim sredinama.
„U Splitu je održan još jedan sastanak vezan uz odlagalište otpada Karepovac, koje je pred zatvaranjem, i to je jasan signal da se ovoj temi mora pristupiti ozbiljnije nego do sada. Problem je u tome što dio ljudi ovu temu još uvijek ne shvaća dovoljno ozbiljno, dijelom i zato što za neodvajanje otpada zasad nema sankcija. Zato pozivamo građane da se informiraju i da krenu s razdvajanjem otpada“, poručio je Radić.
Iako u županiji postoje i druga odlagališta, većina ih nije bila spremna prihvatiti otpad iz drugih sredina, pa je teret godinama nosio Split. Makarani dobro pamte koliko je bilo teško pronaći ijednu općinu ili grad spremne prihvatiti njihov otpad nakon zatvaranja odlagališta, bez osigurane alternative od strane države.
Uz Split, Karepovac su punili Solin, Kaštela, Klis, Muć, Dugopolje, Omiš, Seget, Baška Voda, Podstrana, Tučepi, Podgora, Lećevica, Brela, Dugi Rat, Šestanovac i Zadvarje. Svi se sada nalaze pred istim izazovom, no općine i gradovi izvan Splita u posebno su osjetljivoj poziciji jer Split prioritetno rješava vlastiti problem, dok se novi rok za centar Lećevica pomiče na 2028. godinu.