U 2026. godini građane Hrvatske čeka novi val poskupljenja koji će dodatno pritisnuti ionako načet kućni budžet. Struja, plin, voda, odvoz otpada, komunalne naknade, registracija vozila, dopunsko zdravstveno osiguranje, ali i paušalni porezi za male iznajmljivače, sve to ulazi u godinu s višim cijenama. Pitanje više nije hoće li standard pasti, nego koliki će biti udar i tko će ga najteže osjetiti.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel upozorava da pritisak na standard građana traje već nekoliko godina. Kako ističe, rast cijena energenata u prethodnom razdoblju djelomično je ublažen Vladinim subvencijama, no cijene hrane, usluga i komunalija nastavile su rasti.
Prema njegovim riječima, Hrvatska danas u nekim kategorijama ima cijene iznad prosjeka Europske unije, dok su plaće i mirovine znatno niže. Posebno zabrinjava podatak da više od 700 tisuća umirovljenika prima mirovinu manju od 500 eura, dok se na hranu i bezalkoholna pića troši više od 30 posto prosječnih primanja.
Od početka godine poskupjela je električna energija, a krajem prošle i plin. U HEP-u navode kako je u posljednja dva mjeseca zabilježen ukupni rast cijena struje od oko 12 posto, zbog povećanja naknade za opskrbu i mrežarine. Za prosječno kućanstvo to znači oko 22 eura više godišnje samo na stavci mreže.
Dodatni udar stiže i kroz zdravstveni sustav. Dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a od veljače poskupljuje čak 62 posto. Mjesečna premija raste s 9,29 na 15 eura, odnosno s dosadašnjih 111 na 180 eura godišnje. To izravno pogađa oko 1,6 milijuna građana koji sami plaćaju dopunsko osiguranje.
Skuplja će biti i registracija vozila. Naknada za korištenje javnih cesta raste za 60 posto, a zbog novih koeficijenata prosječni vozač će godišnje plaćati oko 47 eura više nego dosad. Za automobile s većim motorima iznos dodatno raste.
Posebno osjetljive su lokalne razine, gdje gradovi i općine dižu komunalne naknade i cijene usluga. U Makarskoj je komunalna naknada povećana, pa će kućanstvo sa 100 četvornih metara stambenog prostora umjesto dosadašnjih 32 eura plaćati 117 eura godišnje. Cijena odvoza otpada gotovo se udvostručuje u fiksnom dijelu, dok varijabilni dio raste u prosjeku za oko 45 posto. Porez na nekretnine povećava se s 5 na 8 eura po četvornom metru. Poskupjela je i voda.
Dodatni pritisak osjećaju i mali iznajmljivači, kojima su paušalni porezi u nekim slučajevima povećani i do 300 posto. U Makarskoj će se, ovisno o zoni, plaćati od 180 do 300 eura godišnje po ležaju.
Sve to događa se u trenutku kada se istovremeno upozorava da cijene u turizmu više ne bi smjele rasti. Turističko tržište je osjetljivo, a cijene smještaja, restorana i usluga već su na gornjoj granici održivosti, dok plaće ostaju hrvatske, a troškovi sve više europski.