Turizam na Jadranu i dalje bilježi snažne rezultate, ali sve češće otvara pitanja održivosti, stanovanja i kvalitete života lokalnog stanovništva. Upravo o tome govorilo se u novoj epizodi podcasta Špica s Macanom u kojoj su gostovale zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac i zamjenica gradonačelnika Makarske Antonia Radić Brkan.
Središnja tema razgovora bilo je pitanje kako zadržati gospodarsku korist od turizma, a pritom zaštititi prostor i svakodnevni život gradova na obali.
Prema riječima Antonije Radić Brkan, održivi turizam ne znači samo rast prihoda i broja gostiju.
Održivi turizam je definitivno turizam koji čini dobro lokalnom stanovništvu i dugoročno štiti zajednicu. Podizanjem kvalitete života lokalnog stanovništva i ulaganjem u turističku infrastrukturu, destinacija postaje magnet za turiste koji zbog kvalitete i identiteta žele posjetiti takvo mjesto, rekla je Antonia Radić Brkan.
Govoreći o konkretnim podacima, istaknula je rezultate studije nosivog turističkog kapaciteta koju je Makarska među prvima izradila u Hrvatskoj.
Dobili smo podatak da Makarska ima 25.000 legalnih prijavljenih kreveta, ali i oko 10.000 ilegalnih kreveta te oko 1.700 praznih stanova. Rezultati studije pokazali su da se grad u pet od osam analiziranih kategorija nalazi na samoj granici održivosti. U gradu s oko 13 tisuća stanovnika tijekom vršne sezone boravi i do 50 tisuća ljudi, što stvara snažan pritisak na infrastrukturu, opskrbu vodom, sustav odvodnje i gospodarenje otpadom, rekla je Antonia Radić Brkan.
Otvorena je i tema priuštivog stanovanja te utjecaja kratkoročnog turističkog najma na tržište nekretnina.
Smatram da je jedino rješenje za turističke i priobalne gradove porezna politika kao alat da u stambenim zgradama dugoročno nestane turističkog najma, a istovremeno štiti domaćina u obiteljskom smještaju, poručila je Antonia Radić Brkan.
Zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac naglasila je kako održivost nije moguće promatrati samo kroz jednu dimenziju.
Moramo gledati da lokalno stanovništvo ima ekonomskog benefita, ali da uvažimo i ekološku održivost. Moramo sačuvati naš prostor i kulturnu baštinu. Kad imamo ravnotežu između sva tri elementa, onda kažemo da smo održivi, rekla je Nikolina Brnjac.
Posebno se osvrnula na novu europsku uredbu o kratkoročnom najmu koja bi trebala donijeti veću transparentnost i učinkovitiji nadzor tržišta.
Prema njezinim riječima, svaka smještajna jedinica oglašena na digitalnim platformama morat će imati identifikacijski broj, a platforme će odgovarati i snositi kazne ako promoviraju neregistrirani smještaj.
Ako građanin neke države članice Europske unije ima nekretninu u Hrvatskoj koju iznajmljuje, primjerice preko agencije u svojoj matičnoj zemlji, podaci o ostvarenim prihodima automatski će se razmjenjivati između poreznih uprava država članica. Sustav je u potpunosti povezan i transparentan pa će se točno vidjeti koliki su prihodi ostvareni od iznajmljivanja i koliki porez treba platiti u Hrvatskoj. Više nema bježanja od te odgovornosti. Točno će se pratiti koliko je netko prihodovao i kolike su njegove porezne obveze, rekla je Nikolina Brnjac.
Na kraju je poručila kako budućnost turizma više ne može počivati samo na brojkama.
Brojanje svakog turista i dolaska nije održivo. Moramo se okrenuti kvaliteti i upravljanju razvojem turizma, zaključila je Nikolina Brnjac.