Dalmatinci i Hercegovci ubrajaju se među najviše mlade muške populacije na svijetu, pokazuju podaci iz znanstvenih istraživanja objavljenih posljednjih godina. Riječ je o fenomenu koji se na ovim prostorima prati još od 19. stoljeća, ali tek novija istraživanja nude konkretnija objašnjenja.
Prema radu iz 2022. godine, temeljenom na mjerenjima iz razdoblja 2010. do 2018., prosječna visina mladih muškaraca u dijelovima Dalmacije i Hercegovine prelazi 183 centimetra, a u nekim područjima ide i iznad 184 centimetra.
Zanimljivo je da se takva visina ne može objasniti samo prehranom i životnim standardom. Modeli koji uključuju uobičajene socioekonomske i prehrambene pokazatelje za Bosnu i Hercegovinu predviđali su znatno niže vrijednosti, oko 173,5 centimetara, dok su stvarna mjerenja pokazala prosjek viši od 181 centimetra. Upravo takvo odstupanje upućuje na snažnu genetsku komponentu.
Kao ključni marker ističe se Y-haplogrupa I-M170, posebno njezina dinarska grana, koja je na ovim prostorima izrazito zastupljena. U Hercegovini doseže i više od 70 posto muških linija, što je među najvišim udjelima u svijetu.
Podrijetlo te genetske linije povezuje se s vrlo starim europskim populacijama koje su na ovom području živjele tisućama godina prije slavenskih doseljenja. To otvara prostor za zaključak da današnje stanovništvo Dinarida, barem po muškoj liniji, u velikoj mjeri ima kontinuitet koji je znatno stariji od srednjovjekovnih migracija.
Istodobno, visina ostaje osobina na koju utječu i okolišni čimbenici. Kvalitetnija prehrana, osobito veći unos proteina, u posljednjim desetljećima dodatno je povećala prosječnu visinu u Europi, pa tako i na ovom području.
Znanstvenici smatraju da rast još nije dosegnuo svoj maksimum, što znači da bi buduće generacije u Dalmaciji i Hercegovini mogle biti još više. Ova kombinacija genetike i načina života čini dinarski prostor jednim od najzanimljivijih primjera u antropologiji današnje Europe.