Naš vjerni čitatelj Marko, koji već godinama radi kao sezonac u Austriji, poslao nam je konkretne cijene smještaja, hrane i pića iz poznatog skijališta te ih usporedio s Makarskom rivijerom, destinacijama slične turističke snage. Riječ je o Zell am Seeu, središtu Pinzgau regije, koji po turističkoj ulozi ima sličnu funkciju kakvu Makarska ima na rivijeri. Zell am See je gradsko središte, dok su okolna manja mjesta, poput Saalbacha i Hinterglemma, često i atraktivnija, slično kao što su kod nas Brela ili Tučepi.
Većina privatnog smještaja u regiji iznajmljuje se uz minimalni boravak od tri noći. Cijena za dvije osobe u uredno uređenom apartmanu za tri noćenja u prosjeku iznosi oko 560 - 600 eura. Smještaj u hotelu u manjim mjestima regije, za četveročlanu obitelj, kreće se od 750 do 1000 eura po danu.
Više od 60 posto gostiju su Nizozemci. Cijene su u odnosu na prošlu godinu porasle oko 15 posto, od smještaja do ugostiteljstva. Nitko se ne buni, naprotiv, sve je puno, kaže Marko.
Cijene pića i hrane, kako navodi, odnose se na obične kafiće i restorane u središtu Zell am Seea, a ne na elitne hotele ili klubove. Espresso kava stoji od 3,80 eura naviše. Pivo od pola litre u Austriji kreće se od najmanje 6,30 eura. Pizze srednje veličine, bez velikih porcija, stoje do 22 eura.
Osim kave i piva, visoke su i cijene jednostavnih jela. Burgeri s krumpirićima u običnim restoranima stoje od 19,50 do 24,50 eura, ovisno o veličini i vrsti mesa. Juhe se kreću od 8 do 9,50 eura, dok su jednostavna jela poput pomfrita 7,50 eura, a kobasice s kruhom od 9 do 10,50 eura. Desert poput štrudle od jabuka stoji od 6,50 do 7,50 eura, dok se tradicionalni germknödel plaća oko 10 eura.
Žestoka pića toče se u mjeri od 2 cl, a cijene rakija i likera uglavnom se kreću između 4 i 5 eura, dok pojedine varijante dosežu i 7 eura.
Ovo su cijene u gradu. Manja mjesta okolo, gdje sam često, znaju biti i skuplja. Na planini i skijalištima na sve ide još nekoliko eura više, dodaje Marko.
U cijeloj priči važan je i porezni kontekst. Austrija ima progresivan porezni sustav u kojem su primanja do 11.000 eura godišnje oslobođena poreza na dohodak. Najviša stopa od 50 posto odnosi se na građane s godišnjim prihodima iznad 60.000 eura, dok se srednje plaće oporezuju stopama od 36,5 i 43,21 posto. Unatoč visokim cijenama, kupovna moć gostiju i radnika znatno je veća nego u Hrvatskoj.
Uoči nove turističke sezone u Hrvatskoj, većina domaćih turističkih djelatnika svjesna je da su cijene dosegnule gornje granice, osobito kada je riječ o vanpansionskoj potrošnji. Ministar turizma Tonči Glavina više je puta upozorio da nekontrolirano podizanje cijena može dugoročno štetiti hrvatskom turizmu, dok strukovne udruge preporučuju zadržavanje cijena na lanjskoj razini.
Ključno pitanje ostaje odnos cijene, kvalitete i kupovne moći, osobito u Hrvatskoj, gdje su plaće i dalje znatno niže od zapadnoeuropskih.