Privatni iznajmljivači na Makarskoj rivijeri u idućim godinama mogu očekivati još veću konkurenciju, pritisak na cijene i sve težu popunjenost izvan nekoliko najtraženijih ljetnih tjedana. Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić potvrdio je za HRT kako je ponuda privatnog smještaja u Hrvatskoj premašila potražnju. Istodobno, novi podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska turistički najsezonalnija članica Europske unije.
Čak 54,5 posto svih turističkih noćenja u Hrvatskoj tijekom 2025. godine ostvareno je samo u srpnju i kolovozu. Prosjek Europske unije iznosi 31,1 posto, što pokazuje koliko hrvatski turizam i dalje ovisi o kratkoj ljetnoj sezoni. To je posebno važno za privatne iznajmljivače u destinacijama poput Makarske rivijere, gdje broj apartmana i kreveta nastavlja rasti, dok glavnina potražnje ostaje koncentrirana u relativno kratkom razdoblju.
Privatni smještaj čini više od polovice ponude
Staničić je upozorio da struktura hrvatskih smještajnih kapaciteta predstavlja jedan od najvećih izazova domaćeg turizma. Hoteli čine svega 14 posto ukupnih kapaciteta, kampovi približno 20 posto, dok na privatni smještaj otpada više od polovice ponude.
Svjesni smo da smo u proteklih nekoliko godina ponudom, prije svega privatnog smještaja, premašili potražnju, ističe Kristjan Staničić
Drugim riječima, broj kreveta raste brže od broja gostiju. U takvim okolnostima ni dobar turistički rezultat na razini države ne znači da će svaki apartman biti popunjen. Posebno su izloženi objekti koji nemaju dobru lokaciju, osiguran parking, kvalitetno uređenje ili veći broj pozitivnih recenzija. Kada gost na raspolaganju ima velik broj sličnih apartmana, odluku najčešće donosi prema cijeni, lokaciji i ocjenama prethodnih gostiju.
Povećanje cijena zato više ne mora značiti i veću zaradu. Ako cijena nije prihvatljiva tržištu, iznajmljivač može ostati bez rezervacije, dok porezi, režije, provizije platformi i ostali troškovi ostaju.
Cilj više nije povećavati broj gostiju u špici
Strateški cilj hrvatskog turizma više nije neprekidno povećavanje ukupnog broja gostiju. Staničić smatra da bi Hrvatska na godišnjoj razini trebala ostati na približno 21 do 22 milijuna dolazaka i oko 110 milijuna noćenja.
Prostor za rast vidi se prvenstveno u predsezoni i posezoni.
U vrhuncu ljeta u Hrvatskoj dnevno boravi između milijun i milijun i dvjesto tisuća turista. Takav broj gostiju stvara velik pritisak na promet, komunalnu infrastrukturu i svakodnevni život stanovnika turističkih mjesta. Za privatne iznajmljivače to znači da se u srpnju i kolovozu ne očekuje neograničen rast potražnje koji bi mogao pratiti stalno otvaranje novih apartmana. Bitka za goste sve će se više voditi u svibnju, lipnju, rujnu i listopadu.
Hrvatska daleko ispred Europe po sezonalnosti
Podaci Eurostata pokazuju koliko je taj zadatak zahtjevan. Dok Hrvatska u srpnju i kolovozu ostvaruje 54,5 posto godišnjih noćenja, u Bugarskoj se u ta dva mjeseca ostvaruje 43,4 posto, a u Grčkoj 41,6 posto.
Španjolska tijekom srpnja i kolovoza ostvaruje 29 posto godišnjeg turističkog prometa, a Portugal 28 posto. Malta u dva glavna ljetna mjeseca ostvari tek približno petinu ukupnih noćenja. Razlika između ljeta i zime u Hrvatskoj još je izraženija. U kolovozu prošle godine ostvareno je čak 41,1 puta više noćenja nego u siječnju. Na razini Europske unije kolovoz je bio 3,6 puta jači od siječnja.
Sličnu sliku daju i rezervacije preko Bookinga, Airbnba, Expedije i drugih internetskih platformi. Hrvatska je tijekom ljeta među vodećim europskim destinacijama, dok se u zimskim mjesecima nalazi pri dnu ljestvice. U prva tri mjeseca ove godine preko tih je platformi u Hrvatskoj rezervirano približno 890 tisuća noćenja. U Španjolskoj su u istom razdoblju ostvarena 32 milijuna noćenja.
Više apartmana ne znači i više gostiju
Novi podaci ne znače da će privatni smještaj ostati bez gostiju, ali pokazuju da vrijeme u kojem je gotovo svaki novi apartman lako pronalazio tržište postupno završava. Iznajmljivačima će sve važniji biti realno određivanje cijena, kvaliteta smještaja, ocjene gostiju, izravne rezervacije i ponuda koja može privući goste izvan glavne sezone.
Staničić je najavio i daljnje zakonsko uređivanje smještajnih kapaciteta. Vlada je već donijela paket novih propisa, a tijekom ove godine najavljene su i izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Poruka za privatne iznajmljivače prilično je jasna: turista u Hrvatskoj ne nedostaje, ali broj apartmana raste brže od potražnje, dok više od polovice godišnjeg prometa i dalje ovisi o samo dva ljetna mjeseca.