Predavanje dr. Anđele Kovačević, specijalistice dječje i adolescentne psihijatrije, o razvoju dječjeg mozga privuklo je velik broj roditelja u Ciciban u Makarskoj. Kovačević je roditeljima približila razvoj dječjeg mozga kroz pet područja, od njegovih prvih godina i osjetljivih razdoblja razvoja do utjecaja obitelji, sna, igre, ekrana i načina na koji odrasli reagiraju na dječje emocije.
Mozak se, istaknula je, nastavlja intenzivno razvijati nakon rođenja. Do treće godine doseže oko 80 posto, a do šeste oko 90 posto svoje veličine. Posebno je važna neuroplastičnost, odnosno sposobnost mozga da se mijenja i stvara veze ovisno o iskustvima kojima je dijete izloženo. U ranom djetinjstvu stvara se oko milijun novih neuronskih veza u sekundi, a veze koje se koriste jačaju, dok se one koje se ne koriste postupno gube.
Posebnu pozornost posvetila je osjetljivim razdobljima razvoja. U prve tri godine naglasak je na privrženosti i razvoju jezika, dok su između druge i šeste godine posebno važni emocionalna regulacija, samokontrola i socijalne vještine. Upravo je zato važno kakva iskustva dijete dobiva u tim godinama.
Obitelj kao temelj razvoja
Jedna od središnjih tema predavanja bila je važnost obitelji i sigurne privrženosti. Dijete koje se osjeća sigurno, voljeno i primijećeno dobiva temelje važne za učenje, emocionalni razvoj i kasnije formiranje ličnosti.
Dr. Kovačević posebno je govorila o obiteljskoj atmosferi i dugotrajnom stresu kojem dijete može biti izloženo zbog stalnih svađa, vikanja, zanemarivanja ili visokokonfliktnih razvoda. Takva iskustva mogu negativno utjecati na razvoj djeteta te povećati rizik za kasnije emocionalne i probleme u ponašanju.
Kod razvoda roditelja naglasila je da za dijete nije presudan samo razvod, nego način na koji se roditelji kroz njega ponašaju. Djetetu treba jasno dati do znanja da ono nije krivo za razdvajanje roditelja, da ga oba roditelja vole i da će i dalje biti sigurno.
Govorila je i o prilagodbi na vrtić i kasnijem polasku u školu. Dobra prilagodba na vrtić djetetu omogućuje da postupno nauči odvajanje od roditelja, čekanje i suočavanje s frustracijama. Ako je prilagodba bila teška, a dijete pritom nije dobilo dovoljno sigurnosti i rutine, slične teškoće mogu se ponovno pojaviti pri polasku u školu.
Slobodna igra, kretanje, dosada i dovoljno sna
Roditelji su dobili i konkretne smjernice o tome što potiče razvoj dječjeg mozga. Među važnim stvarima dr. Kovačević izdvojila je slobodnu igru, kretanje, dosadu, čitanje naglas, razgovor, rutinu, dovoljno sna i zagrljaj.
Kao korisne aktivnosti navela je i folklor, šah te društvene igre jer kroz njih djeca vježbaju strpljenje, čekanje na red i planiranje. Za san je navedeno između deset i dvanaest sati. S druge strane, među stvarima koje mogu kočiti zdrav razvoj izdvojeni su ekrani prije treće godine života, nedostatak sna, previše strukturiranih aktivnosti te pritisak na rani akademski uspjeh.
Prvo se smiri odrasli, pa dijete
Posljednji dio predavanja bio je posvećen koregulaciji. Malo dijete još nema razvijenu sposobnost samostalnog upravljanja snažnim emocijama pa mu je u tome potreban odrasli.
Dr. Kovačević ulogu odraslog opisala je kao svojevrsni „vanjski mozak“ djeteta. Kada je dijete uznemireno, važno je da se najprije smiri odrasla osoba kako bi potom mogla pomoći djetetu. Granice su pritom potrebne jer djetetu pružaju sigurnost, ali trebaju biti tople i dosljedne, a ne kaznene.
Jedna od ključnih poruka predavanja bila je da se temelji ličnosti postavljaju mnogo prije škole, osobito tijekom prvih pet godina života u obitelji. Vrijeme provedeno u razgovoru, igri i slušanju djeteta, kao i osjećaj sigurnosti koji dobiva od odraslih, prema porukama s predavanja važan su dio njegova kasnijeg emocionalnog i socijalnog razvoja.
Predavanje su organizirali Dječji vrtić Biokovsko zvonce Makarska i Grad Makarska, a zbog velikog odaziva roditelja uskoro će biti objavljen termin njegova ponovnog održavanja.
