Kratkoročni turistički najam ponovno je u središtu europske rasprave. Predloženi Akt o priuštivom stanovanju trebao bi omogućiti državama članicama, regijama i gradovima lakše uvođenje ograničenja na područjima na kojima mogu dokazati da kratkoročni najam, sekundarno stanovanje ili prazne nekretnine pridonose nedostupnosti stanova lokalnom stanovništvu.
Riječ je o pitanju posebno zanimljivom Hrvatskoj i turističkim područjima poput Makarske rivijere, gdje velik dio smještaja čine upravo mali obiteljski iznajmljivači. Prema podacima iznesenima u Europskom parlamentu, cijene stanova u Europskoj uniji u posljednjih 13 godina porasle su za više od 60 posto, dok su prosječne stanarine porasle oko 20 posto. Istodobno je od 2018. do 2024. kratkoročni najam porastao 93 posto.
Europski povjerenik za energiju i stanovanje Dan Jørgensen naglasio je da kratkoročni najam, vikendice i prazne nekretnine nisu uzrok stambene krize, ali da joj u pojedinim dijelovima Europe pridonose.
Dajemo pravnu sigurnost, određujemo zajedničke kriterije za identificiranje područja koja su pod pritiskom za stanovanje te dajemo regijama i državama članicama mogućnost da djeluju tamo gdje je potrebno na odgovarajući i proporcionalan način, rekao je Dan Jørgensen.
Prema prijedlogu, lokalne i nacionalne vlasti ne bi mogle automatski uvoditi ograničenja. Morale bi dokazati da kratkoročni najam, druge nekretnine ili prazni stanovi stvarno pridonose lokalnom stambenom pritisku.
Brnjac upozorava na pravo vlasništva
Hrvatska eurozastupnica Nikolina Brnjac kao jedan od najproblematičnijih dijelova prijedloga izdvaja mogućnost ograničavanja kupnje ili korištenja druge nekretnine.
Ne dolazi u obzir da se kažnjavaju građani koji su svoju ušteđevinu uložili u kupnju druge nekretnine. Europska povelja o temeljnim pravima garantira svim našim građanima pravo na vlasništvo nad zakonito stečenom imovinom. Ako želimo riješiti stambenu krizu, moramo omogućiti da se gradi više, brže i jednostavnije, poručila je Nikolina Brnjac.
Smatra i da je potrebno uzeti u obzir velike razlike između država, regija i gradova te činjenicu da je kratkoročni najam važan izvor prihoda velikom broju građana.
Bosanac razlikuje male iznajmljivače od velikih ulagača
Eurozastupnik Gordan Bosanac podržava mogućnost strože regulacije kratkoročnog najma, ali također smatra da mali obiteljski iznajmljivači ne bi trebali biti glavni cilj novih ograničenja.
Iznajmljivanje jedne dodatne nekretnine služi najčešće da si obitelji nadopune mjesečni budžet, a ne da debelo zarađuju. Ono što je problem je da vidimo sve više privatnih i pravnih osoba koji kupuju niz nekretnina u starim jezgrama gradova i drže ih samo u kratkoročnom najmu. Tu vrstu aktivnosti treba ozbiljno ograničiti, rekao je Gordan Bosanac.
Upozorava i da bi metodologija kojom će se utvrđivati nalazi li se neko područje pod „stambenim stresom“ trebala biti dovoljno jednostavna da je mogu primjenjivati i manji gradovi i općine.
Gradovima veće ovlasti, ali potreban i novac
Hrvatski eurozastupnik Marko Vešligaj smatra da bi predloženi okvir gradovima trebao ostaviti dovoljno prostora za rješavanje lokalnih problema, ali upozorava da bez odgovarajućih europskih sredstava dio mjera neće biti moguće provesti.
Gradovi će imati dovoljno autonomije, ali ono što nedostaje jesu financijska sredstva kroz koja će oni moći provoditi mjere iz tog zajedničkog okvira. Bez namjenskih sredstava u novom VFO-u, sve će ovo potencijalno ostati samo slovo na papiru, rekao je Marko Vešligaj.
Predloženi Akt sada ulazi u daljnji zakonodavni postupak pa konačna pravila još nisu donesena. Za hrvatske iznajmljivače posebno će biti važno hoće li se u konačnom tekstu napraviti jasna razlika između malih obiteljskih iznajmljivača s jednom dodatnom nekretninom i vlasnika većeg broja nekretnina namijenjenih isključivo kratkoročnom najmu.