Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti ministarstvo turizma najavljuje kao snažan alat za suzbijanje iznajmljivanja na crno. Koliko je to realno i gdje su stvarni problemi hrvatskog turizma, pojasnio je Josip Mikulić, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i znanstveni savjetnik na Institutu za turizam.
Kako piše Večernji list, Mikulić pritom upozorava da je ključna snaga novog zakona u njegovoj povezanosti s europskim okvirom, koji kao preduvjet oglašavanja i prodaje smještaja uvodi registracijski broj te digitalnu razmjenu podataka s platformama poput Airbnba i Bookinga. No upozorava da bez učinkovite provedbe sve može ostati samo na papiru.
„Ako inspekcija, naplata i sankcioniranje ne funkcioniraju, zakon sam po sebi neće dati rezultate. Ministarstvo postavlja pravila, ali stvarni učinak ovisi i o Poreznoj upravi i Državnom inspektoratu“, ističe Mikulić.
Najveći bazen sive zone
Posebno problematičnim smatra nekomercijalni smještaj, odnosno kuće i stanove za odmor. Prema podacima sustava eVisitor, Hrvatska je prošle godine imala 670 tisuća kreveta u domaćinstvima i 703 tisuće u kućama i stanovima za odmor, pri čemu je upravo potonja kategorija od 2019. narasla za gotovo 40 posto.
„To je najveći bazen potencijalne sive zone, iako ne znači da je sve automatski ‘na crno’. Problem je što bez digitalnih tragova inspekcija teško može dokazati nepravilnosti. Iluzija je da se sve može pratiti klasičnim kontrolama i prijavama susjeda“, kaže Mikulić.
Privatni smještaj nije problem sam po sebi
Iako je Hrvatska među vodećima na Mediteranu po udjelu privatnog smještaja, Mikulić upozorava da to ne treba automatski poistovjećivati s razinom sive ekonomije.
„Naš problem nije privatni smještaj, nego njegov nekontrolirani rast u posljednja dva desetljeća. Pozitivno je što se lani prvi put vidi lom trenda – evidentirano je oko 10 tisuća kreveta manje u domaćinstvima, a 3.600 poreznih obveznika djelomično ili potpuno je prešlo na dugoročni najam“, navodi.
Cjenovni plafon je dosegnut
Govoreći o turističkoj sezoni, Mikulić upozorava da su prihodi od stranih gostiju u prvih devet mjeseci 2025. porasli tek 1,7 posto, dok je treće tromjesečje zabilježilo blagi pad.
„Nominalno stagniramo, ali realno padamo jer cijene rastu brže od prihoda. Dosegnuli smo cjenovni plafon, možda ga i probili. Stari model ‘više kreveta i više cijene’ više ne donosi stvarni rast“, ističe.
Dodaje kako će tržište u narednim godinama biti sve zahtjevnije, s većim naglaskom na vrijednost za novac, produktivnost i kvalitetu ponude. „Ponoviti sezonu kakva je bila 2025. već bi bio uspjeh“, zaključuje Mikulić.