Daleko od rodnog Vrgorca, na farmi Palmietspruit u Južnoj Africi, nakon 126 godina imenom je obilježeno posljednje počivalište Vrgorčanina Ulderika Franića, hrvatskog sudionika Anglo-burskog rata.
Društvo prijatelja vrgorske starine postavilo je na njegovu grobu dvojezičnu spomen-ploču na hrvatskom jeziku i afrikaansu, čime je završena višegodišnja priča istraživanja identiteta Vrgorčanina koji je poginuo tisućama kilometara od svog zavičaja.
Franić je rođen 1871. godine, a krajem 19. stoljeća život ga je odveo sve do Južne Afrike. Ondje se tijekom Anglo-burskog rata borio u burskoj vojsci protiv Britanaca kao pripadnik Edwardsovih izvidnika u sklopu Carolina komandoa.
U sukobu s britanskom vojskom 24. srpnja 1900. godine teško je ranjen u Strydkraalu u Istočnom Transvaalu. Jedan od suboraca uspio ga je izvući na konju i prebaciti na obližnju farmu Palmietspruit kod Amersfoorta, gdje se nalazila burska poljska bolnica.
Franić je tijekom noći preminuo, a pokopan je na farmi u blizini zgrade u kojoj je proveo posljednje sate života.
Njegovo ime, međutim, na grobu nije bilo zapisano.
Na postojećem nadgrobnom spomeniku na afrikaansu stajalo je tek da na tome mjestu počiva pripadnik Carolina komandoa. Trebalo je proći više od stoljeća da se utvrdi identitet čovjeka pokopanog na južnoafričkoj farmi.
Ključnu ulogu imao je Zvonimir Navala, istraživač iz SAD-a koji je godinama proučavao sudjelovanje Hrvata u Anglo-burskom ratu. Povezujući povijesne izvore i podatke o mjestu ukopa, utvrdio je da se u neimenovanom grobu nalazi upravo Ulderik Franić iz Vrgorca.
Navala je svoja istraživanja objavio u knjigama „Croats in the Anglo-Boer War – South Africa 1899–1902“ i hrvatskom izdanju „Hrvati u Burskom ratu – Južna Afrika 1899. – 1902.“, pri čemu je posebnu pozornost posvetio upravo Franićevu životu, njegovim sačuvanim pismima, ratnom putu i okolnostima smrti.
Kako je objavila Facebook stranica Društva prijatelja vrgorske starine, nova spomen-ploča izrađena je još prošle godine, a njezino postavljanje ostvareno je u suradnji sa Zvonimirom Navalom i dr. Tianom Schutteom iz Južne Afrike te uz dopuštenje vlasnika farme Tiaana Bama. U tehničkoj realizaciji pomogla je i lokalna kamenoklesarska tvrtka iz okolice Johannesburga.
Ovo nije prvi korak u vraćanju Franićeva imena iz zaborava. U svibnju 2024. godine u Carolini, u južnoafričkoj provinciji Mpumalanga, tijekom obnove spomenika sudionicima Anglo-burskog rata postavljena je i ploča s njegovim ispravnim imenom. Na starijem spomeniku Franićevo ime bilo je pogrešno zabilježeno.
Tada je najavljeno da će posebno obilježje biti postavljeno i na njegovu stvarnom grobu u Palmietspruitu, što je sada i ostvareno.
Na mjestu na kojem je Ulderik Franić počivao više od stoljeća kao neimenovani burski vojnik sada prvi put stoje njegovo puno ime i prezime, podatak da je bio Hrvat iz Vrgorca te osnovni podaci o njegovu ratnom putu.
Čovjek koji je 1900. godine umro daleko od svoga doma tako je 126 godina poslije barem simbolično ponovno povezan s Vrgorcem.