Je li turistička sezona 2026. doista podbacila?
Ako se sudilo prema dijelu medijskih naslova tijekom lipnja i početkom srpnja, odgovor se mogao činiti prilično jasnim. Pisalo se o praznijim apartmanima, visokim cijenama, slabijoj potražnji i turistima koji zbog skupoće okreću leđa hrvatskom Jadranu.
Brojke za lipanj takvim su pričama dale dovoljno materijala. Bio je osjetno slabiji od lanjskog, a posebno se pratio pad stranih gostiju. Problem je, međutim, nastao kada se rezultat jednog mjeseca počeo pretvarati u ocjenu cijele turističke sezone.
Najnoviji podaci sustava eVisitor pokazuju bitno drukčiju sliku.
U Hrvatskoj je tijekom srpnja ostvareno 4,7 milijuna turističkih dolazaka i 29,6 milijuna noćenja. U usporedbi sa srpnjem prošle godine broj dolazaka porastao je 2,5 posto, a broj noćenja jedan posto. Prema Hrvatskoj turističkoj zajednici, bio je to najbolji srpanj u posljednje dvije godine.
Još je zanimljiviji rezultat kada se pogleda cijela godina. Od početka siječnja do kraja srpnja Hrvatska je ostvarila 12,4 milijuna dolazaka i 59,1 milijun noćenja. U oba slučaja riječ je o rastu od jedan posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Na Jadranu je ostvareno 56,1 milijun noćenja, pola posto više nego lani. Dakle, lipanjski minus nije nestao. Nadoknadili su ga bolji rezultati u drugim dijelovima godine i snažan srpanj.
Za Makarsku je posebno zanimljiva pozicija obiteljskog smještaja. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice za srpanj prošle godine, Makarska je bila treća hrvatska destinacija po broju noćenja ostvarenih u obiteljskom smještaju.
U tom je segmentu samo tijekom srpnja 2025. ostvareno 320.196 noćenja i 50.622 dolaska. Ispred Makarske bili su samo Split i Dubrovnik.
Takva pozicija pokazuje koliko je upravo obiteljski smještaj važan za makarski turizam. Istodobno pokazuje i zašto se uspješnost sezone u Makarskoj teško može procjenjivati prema dojmu s plaže, nekoliko praznih apartmana ili iskustvu pojedinog iznajmljivača i ugostitelja.
Jednako tako, ni rast ukupnog broja gostiju automatski ne znači da svi u turizmu posluju bolje. Broj dolazaka i noćenja ne govori koliko su gosti potrošili, koliko su dugo boravili, kakva je bila popunjenost pojedinih vrsta smještaja niti jesu li visoke cijene dijelu iznajmljivača ostavile prazne krevete.
Splitsko-dalmatinska županija u prvih sedam mjeseci ostvarila je 11,1 milijun noćenja i po tome je druga hrvatska županija, iza Istre.
Zanimljiv je i financijski pokazatelj na nacionalnoj razini. Prema podacima koje je objavio HTZ, vrijednost fiskaliziranih računa u srpnju bila je 18 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, dok je broj izdanih računa porastao osam posto.
Ovogodišnje brojke otvaraju još jedno pitanje koje je za Makarsku možda važnije od toga hoće li srpanj ili kolovoz ponovno srušiti rekord. Može li se sezona konačno ozbiljnije proširiti na proljeće i jesen?
Ako se veći dio turističkog prometa uspije rasporediti izvan nekoliko najopterećenijih ljetnih tjedana, Makarska bi od toga dugoročno mogla imati više koristi nego od još većih srpanjskih i kolovoških gužvi.
Lipanj 2026. pokazao je koliko jedan slabiji mjesec može utjecati na percepciju cijele sezone. Srpanj je pokazao koliko se brzo ta slika može promijeniti.
Nakon sedam mjeseci brojke zato ne govore o turističkom podbačaju. Govore o blagom rastu, ali i drukčijem rasporedu turističkog prometa tijekom godine. Konačnu ocjenu sezone ipak će dati tek rezultati posezone.